Intervju s Eleni Montiel-Ponsoda

Elena Montiel-Ponsoda izvanredna je profesorica na Universidad Politécnica u Madridu, gdje od 2012. pripada Odjelu za primijenjenu lingvistiku, a od 2006. članica je „Ontology Engineering Group” na istom sveučilištu. Magistrirala je konferencijsko prevođenje (2000.) na Sveučilištu Alicante, diplomirala je tehničko prevođenje (2003.) iz Hochschule Magdeburg-Stendal, Njemačka, i doktorirala na primijenjenoj lingvistici (2011.) iz UPM-a. Njezini istraživački interesi nalaze se na sjecištu prijevoda i terminologije te predstavljanja znanja (ontologije, povezani podaci), među ostalim: lokalizacija i leksikalizacija ontologije ili automatska pretvorba jezičnih resursa (posebno terminologija) u podatkovne resurse. Trenutačno koordinira inovativnu akciju u okviru programa Obzor 2020. pod nazivom Lynx (780602) o stvaranju grafikona pravnog znanja za usluge pametne usklađenosti u višejezičnoj Europi.

Studirao si u Njemačkoj. Koliko je važno za lingvist (u širem smislu) ne samo studirati na stranom jeziku, ali u stranoj zemlji?

To je apsolutno presudno. Jezik i kultura su toliko isprepleteni da se ne može razumjeti jedno bez drugoga. Učenje jezika znači naučiti vidjeti svijet očima svojih govornika. Kad sam počeo učiti njemački, zaljubio sam se u jezik, ali kad sam se preselio u Njemačku kako bih tamo studirao, zaljubio sam se u ljude, njihovu kulturu, počeo sam shvaćati riječi i izraze koje sam naučio. 

Kako ste prvi put stupili u kontakt s terminologijom i kako je ona postala dio vašeg svakodnevnog radnog vijeka?

Upravo tijekom studija u Njemačkoj, na Hochschule Magdeburg-Stendal, odlučio sam raditi na pravnoj terminologiji za svoj konačni diplomski projekt. Izgradio sam dvojezični (njemačko-španjolski) terminološki pojmovnik pravnih pojmova povezanih s Tötungom (ubijanje, ubojstvo). To mi je pomoglo shvatiti koliko je važno i izazovno precizno definirati pojmove i izgraditi terminološke resurse. Zbog toga sam puno razmišljao o vrsti informacija koje bi terminološki unos trebao sadržavati za rješavanje potreba prevoditelja i usmenih prevoditelja.  

Imate li ikakvu pozadinu u računalnoj lingvistici? I potičete li integraciju takvih razreda u bilo koju vrstu jezičnih stupnjeva (prevođenje, usmeno prevođenje, terminologija...) i iz kojih razloga?

Ne stvarno, nemam nikakvu „službenu” pozadinu u računalnoj lingvistici, ali kada sam započeo doktorski rad u Ontology Engineering Group, istraživačkoj grupi koja pripada Odjelu umjetne inteligencije UPM-ove škole za računalno inženjerstvo, moj doktorand mi je savjetovao da pohađam neke tečajeve o Logici, ontološkom inženjerstvu, semantičkom webu i drugim „tehnološkim” psovkama. Danas je to regulirano čak i za studente magisterija umjetne inteligencije, koji nemaju računalno inženjerstvo. Ali, definitivno, takva specijalizacija za studente lingvistike bila bi vrlo preporučljivo s obzirom na tražene profile od strane podatkovne industrije. U stvari, do sada, lingvistika i inženjerstvo su bili prilično različiti. Poticao bih implementaciju takvog stupnja, računalne lingvistike, u Španjolskoj, koja, prema mojim saznanjima, ne postoji do sada, kao što je to slučaj s drugim europskim zemljama.

Što su povezani podaci i kako se može poboljšati IATE?

Povezani podaci temelje se na standardnom načinu predstavljanja bilo kojeg podatka tako da se može precizno identificirati i definirati u Webu podataka, na način koji strojevi mogu lako „potrošiti” (točno, zbog pridržavanja takvih standarda formatiranja). Osim toga, također omogućuje definiranje eksplicitnih odnosa ili poveznica između tih informacija i stvaranje usluga ili aplikacija koje mogu koristiti te informacije kako bi pomogli ljudima u rješavanju zadataka.

Za ljude, koji se povezani podaci čine prilično očitim, jer oponašaju kako organiziramo i strukturiramo znanje u našim mozgovima. Povezani podaci jednostavno omogućuju da na računalni način predstavljaju da je pojam „majčinski dopust” vrsta „napuštanja” koja utječe samo na „žene”, koja im daje pravo da „uzimaju neko vrijeme s posla”, te da se „vremensko razdoblje” razlikuje od „zemlja” do zemlje i regulirano je odgovarajućim „propisima”. Sada zamislite sve te informacijske dijelove povezane kao na karti uma koje sustav može „razumjeti” od strane sustava koji odlučuje ima li osoba pravo na to ili ne.

Primjena načela ontološkog inženjerstva na terminologiju ne bi toliko promijenila način na koji radimo na terminologiji u fazi stvaranja, već u fazi eksploatacije, tj. kada je koristimo, a ne toliko za ljude, nego za strojeve.

A veliki potencijal koji povezani podaci nude jest činjenica da se ti podaci povezuju s informacijskim dijelovima baze podataka zaposlenika poduzeća (čije su informacije također zastupljene prema povezanim načelima podataka) ili nacionalnim statističkim centrom.

Član ste Ontološke inženjerske grupe. Koja je glavna svrha toga i kako to mijenja način na koji radimo na terminologiji?

Kao što i sam naziv kaže, jedna od glavnih svrha moje istraživačke skupine je pružanje potrebne metodološke i tehničke podrške za razvoj ontologija. Ontologije se mogu definirati kao konstrukti koji omogućuju strukturirano predstavljanje znanja o bilo kojoj domeni, također na temelju odnosa koji postoje između koncepata. Zapravo, povezana paradigma podataka temelji se na ontološkim načelima inženjerstva.

Primjena načela ontološkog inženjerstva na terminologiju ne bi toliko promijenila način na koji radimo na terminologiji u fazi stvaranja, već u fazi eksploatacije, tj. kada je koristimo, a ne toliko za ljude, nego za strojeve. Općenito govoreći, naglasak bi bio na „upisivanju” definirajućih svojstava izraza i „izražavanju ili eksplicitnom razmatranju” odnosa između pojmova, kako ih razumije određena skupina korisnika i za određene svrhe. No, stvarna vrijednost izrade terminologija u tim formatima je ono što bi druge službe mogle učiniti s njima.

Trenutno radite na projektu zvanom Lynx, kako biste ga opisali našim čitateljima koji nikada nisu čuli za ovaj projekt?

Glavni cilj projekta Lynx je pružiti alate za pomoć odvjetnicima i tvrtkama u procesima internacionalizacije u Europi, odnosno kada žele proširiti svoje poslovanje na drugu europsku zemlju. Što je bilo? Jednostavnim riječima, pomažući im da pronađu normu koju trebaju poštovati u stranom zakonodavstvu.

Glavna novost je da usluge koje gradimo u projektu iskorištavaju i iskorištavaju bogatstvo pravnih i regulatornih „otvorenih” podataka predstavljenih kao povezani podaci.

Kao primjer, u jednom od poslovnih slučajeva projekta razvijamo međujezičnu uslugu odgovaranja na pitanja kako bismo pronašli najrelevantnije pravne odredbe u pogledu zapošljavanja u različitim europskim jurisdikcijama. Kao i u svakom sustavu odgovora na pitanja, ideja je pronaći odgovor unutar korpusa. Postoji nekoliko načina za približavanje tome. Međutim, smatramo da nam strukturirani prikaz informacija u dokumentima kao povezanih podataka omogućuje bolje razumijevanje međusobne povezanosti dokumenata i predstavljanje relevantnih informacija korisniku bez obzira na dokument u kojem se nalaze.

Prevoditelji i usmeni prevoditelji i dalje će biti vrlo relevantni za bolje i precizno tumačenje ljudske komunikacije, ali njihova će se metodologija rada neizbježno promijeniti napretkom tehnologije u jezičnoj industriji.

Što vas najviše fascinira u raskrižju lingvistike i računalne znanosti (povezani podaci, ontologije)?

Ono što me najviše fascinira su veliki napredak koji su napravljeni u vrlo nekoliko godina za obradu teksta i govora, i koliko je važan rad lingvista. Lingvisti su ti koji objašnjavaju kako jezik funkcionira tako da se može „naučiti” strojevima, i mislim da su lingvisti također puno toga naučili u tom procesu. Nije isto razgovarati s drugim čovjekom (s kojim imate zajedničku zajedničku pozadinu) nego sa strojem (koji ništa ne zna, ne osjeća ništa).

Koji su terminološki alati/softver koje biste apsolutno preporučili EU-u?

Mislim da već računaju na velike resurse. IATE 2.0 je već nevjerojatan alat i dev.termcoord.eu je veliki izvor terminoloških resursa. Mislim da je više riječ o spajanju svih tih izvora pojmova, ne samo tako da ih se stavi na isti portal, što je vrlo nužan prvi korak, već i da ih se počne integrirati iskorištavanjem tehnologija kao što su povezani podaci, kako bi se uz njih izgradile „pametne” usluge.

Što se tiče porasta strojnog prevođenja, pa čak i usmenog prevođenja, što biste željeli odgovoriti osobama koje tvrde da će uskoro prevoditelji i usmeni prevoditelji biti zastarjeli?

Vjerujem da će prevoditelji i usmeni prevoditelji i dalje biti vrlo relevantni za bolje i precizno tumačenje ljudske komunikacije, ali njihova će se metodologija rada neizbježno promijeniti napretkom tehnologije u jezičnim industrijama.

Znate li dev.termcoord.eu? Što mislite o našim naporima da podijelimo terminološke resurse i umrežimo terminologiju EU-a sa svijetom akademske terminologije?

Poznajem TermCoordovu web stranicu i mislim da je to odlična inicijativa. Imati centralizirano mjesto gdje se terminologije dijele je u korist svih. Volio bih da postoji više takvih inicijativa, također na nacionalnoj razini, gdje bi svi jezici koji se govore u Europi bili zastupljeni.

Pisalo je Djamila Anita Klein, bivši stručnjak za terminologiju u Odjelu za koordinaciju terminologije.