Intervju s Eleni Montiel-Ponsoda

1411
Elena Ponsoda

Elena Montiel-Ponsoda izvanredna je profesorica na Universidad Polit├ęcnica u Madridu, gdje od 2012. pripada Odjelu za primijenjenu lingvistiku, a od 2006. ─Źlanica je ÔÇ×Ontology Engineering GroupÔÇŁ na istom sveu─Źili┼ítu. Magistrirala je konferencijsko prevo─Ĺenje (2000.) na Sveu─Źili┼ítu Alicante, diplomirala je tehni─Źko prevo─Ĺenje (2003.) iz Hochschule Magdeburg-Stendal, Njema─Źka, i doktorirala na primijenjenoj lingvistici (2011.) iz UPM-a.Elena Montiel-Ponsoda Njezini istra┼żiva─Źki interesi nalaze se na sjeci┼ítu prijevoda i terminologije te predstavljanja znanja (ontologije, povezani podaci), me─Ĺu ostalim: lokalizacija i leksikalizacija ontologije ili automatska pretvorba jezi─Źnih resursa (posebno terminologija) u podatkovne resurse. Trenuta─Źno koordinira inovativnu akciju u okviru programa Obzor 2020. pod nazivom Lynx (780602) o stvaranju grafikona pravnog znanja za usluge pametne uskla─Ĺenosti u vi┼íejezi─Źnoj Europi.

Studirao si u Njema─Źkoj. Koliko je va┼żno za lingvist (u ┼íirem smislu) ne samo studirati na stranom jeziku, ali u stranoj zemlji?

To je apsolutno presudno. Jezik i kultura su toliko isprepleteni da se ne mo┼że razumjeti jedno bez drugoga. U─Źenje jezika zna─Źi nau─Źiti vidjeti svijet o─Źima svojih govornika. Kad sam po─Źeo u─Źiti njema─Źki, zaljubio sam se u jezik, ali kad sam se preselio u Njema─Źku kako bih tamo studirao, zaljubio sam se u ljude, njihovu kulturu, po─Źeo sam shva─çati rije─Źi i izraze koje sam nau─Źio. 

Kako ste prvi put stupili u kontakt s terminologijom i kako je ona postala dio vašeg svakodnevnog radnog vijeka?

Upravo tijekom studija u Njema─Źkoj, na Hochschule Magdeburg-Stendal, odlu─Źio sam raditi na pravnoj terminologiji za svoj kona─Źni diplomski projekt. Izgradio sam dvojezi─Źni (njema─Źko-┼ípanjolski) terminolo┼íki pojmovnik pravnih pojmova povezanih s T├Âtungom (ubijanje, ubojstvo). To mi je pomoglo shvatiti koliko je va┼żno i izazovno precizno definirati pojmove i izgraditi terminolo┼íke resurse. Zbog toga sam puno razmi┼íljao o vrsti informacija koje bi terminolo┼íki unos trebao sadr┼żavati za rje┼íavanje potreba prevoditelja i usmenih prevoditelja.  

Imate li ikakvu pozadinu u ra─Źunalnoj lingvistici? I poti─Źete li integraciju takvih razreda u bilo koju vrstu jezi─Źnih stupnjeva (prevo─Ĺenje, usmeno prevo─Ĺenje, terminologija...) i iz kojih razloga?

Ne stvarno, nemam nikakvu ÔÇ×slu┼żbenuÔÇŁ pozadinu u ra─Źunalnoj lingvistici, ali kada sam zapo─Źeo doktorski rad u Ontology Engineering Group, istra┼żiva─Źkoj grupi koja pripada Odjelu umjetne inteligencije UPM-ove ┼íkole za ra─Źunalno in┼żenjerstvo, moj doktorand mi je savjetovao da poha─Ĺam neke te─Źajeve o Logici, ontolo┼íkom in┼żenjerstvu, semanti─Źkom webu i drugim ÔÇ×tehnolo┼íkimÔÇŁ psovkama. Danas je to regulirano ─Źak i za studente magisterija umjetne inteligencije, koji nemaju ra─Źunalno in┼żenjerstvo. Ali, definitivno, takva specijalizacija za studente lingvistike bila bi vrlo preporu─Źljivo s obzirom na tra┼żene profile od strane podatkovne industrije. U stvari, do sada, lingvistika i in┼żenjerstvo su bili prili─Źno razli─Źiti. Poticao bih implementaciju takvog stupnja, ra─Źunalne lingvistike, u ┼ápanjolskoj, koja, prema mojim saznanjima, ne postoji do sada, kao ┼íto je to slu─Źaj s drugim europskim zemljama.

┼áto su povezani podaci i kako se mo┼że pobolj┼íati IATE?

Povezani podaci temelje se na standardnom na─Źinu predstavljanja bilo kojeg podatka tako da se mo┼że precizno identificirati i definirati u Webu podataka, na na─Źin koji strojevi mogu lako ÔÇ×potro┼íitiÔÇŁ (to─Źno, zbog pridr┼żavanja takvih standarda formatiranja). Osim toga, tako─Ĺer omogu─çuje definiranje eksplicitnih odnosa ili poveznica izme─Ĺu tih informacija i stvaranje usluga ili aplikacija koje mogu koristiti te informacije kako bi pomogli ljudima u rje┼íavanju zadataka.

Za ljude, koji se povezani podaci ─Źine prili─Źno o─Źitim, jer opona┼íaju kako organiziramo i strukturiramo znanje u na┼íim mozgovima. Povezani podaci jednostavno omogu─çuju da na ra─Źunalni na─Źin predstavljaju da je pojam ÔÇ×maj─Źinski dopustÔÇŁ vrsta ÔÇ×napu┼ítanjaÔÇŁ koja utje─Źe samo na ÔÇ×┼żeneÔÇŁ, koja im daje pravo da ÔÇ×uzimaju neko vrijeme s poslaÔÇŁ, te da se ÔÇ×vremensko razdobljeÔÇŁ razlikuje od ÔÇ×zemljaÔÇŁ do zemlje i regulirano je odgovaraju─çim ÔÇ×propisimaÔÇŁ. Sada zamislite sve te informacijske dijelove povezane kao na karti uma koje sustav mo┼że ÔÇ×razumjetiÔÇŁ od strane sustava koji odlu─Źuje ima li osoba pravo na to ili ne.

Primjena na─Źela ontolo┼íkog in┼żenjerstva na terminologiju ne bi toliko promijenila na─Źin na koji radimo na terminologiji u fazi stvaranja, ve─ç u fazi eksploatacije, tj. kada je koristimo, a ne toliko za ljude, nego za strojeve.

A veliki potencijal koji povezani podaci nude jest ─Źinjenica da se ti podaci povezuju s informacijskim dijelovima baze podataka zaposlenika poduze─ça (─Źije su informacije tako─Ĺer zastupljene prema povezanim na─Źelima podataka) ili nacionalnim statisti─Źkim centrom.

─îlan ste Ontolo┼íke in┼żenjerske grupe. Koja je glavna svrha toga i kako to mijenja na─Źin na koji radimo na terminologiji?

Kao ┼íto i sam naziv ka┼że, jedna od glavnih svrha moje istra┼żiva─Źke skupine je pru┼żanje potrebne metodolo┼íke i tehni─Źke podr┼íke za razvoj ontologija. Ontologije se mogu definirati kao konstrukti koji omogu─çuju strukturirano predstavljanje znanja o bilo kojoj domeni, tako─Ĺer na temelju odnosa koji postoje izme─Ĺu koncepata. Zapravo, povezana paradigma podataka temelji se na ontolo┼íkim na─Źelima in┼żenjerstva.

Primjena na─Źela ontolo┼íkog in┼żenjerstva na terminologiju ne bi toliko promijenila na─Źin na koji radimo na terminologiji u fazi stvaranja, ve─ç u fazi eksploatacije, tj. kada je koristimo, a ne toliko za ljude, nego za strojeve. Op─çenito govore─çi, naglasak bi bio na ÔÇ×upisivanjuÔÇŁ definiraju─çih svojstava izraza i ÔÇ×izra┼żavanju ili eksplicitnom razmatranjuÔÇŁ odnosa izme─Ĺu pojmova, kako ih razumije odre─Ĺena skupina korisnika i za odre─Ĺene svrhe. No, stvarna vrijednost izrade terminologija u tim formatima je ono ┼íto bi druge slu┼żbe mogle u─Źiniti s njima.

Trenutno radite na projektu zvanom Lynx, kako biste ga opisali na┼íim ─Źitateljima koji nikada nisu ─Źuli za ovaj projekt?

Glavni cilj projekta Lynx je pru┼żiti alate za pomo─ç odvjetnicima i tvrtkama u procesima internacionalizacije u Europi, odnosno kada ┼żele pro┼íiriti svoje poslovanje na drugu europsku zemlju. ┼áto je bilo? Jednostavnim rije─Źima, poma┼żu─çi im da prona─Ĺu normu koju trebaju po┼ítovati u stranom zakonodavstvu.

Glavna novost je da usluge koje gradimo u projektu iskori┼ítavaju i iskori┼ítavaju bogatstvo pravnih i regulatornih ÔÇ×otvorenihÔÇŁ podataka predstavljenih kao povezani podaci.

Kao primjer, u jednom od poslovnih slu─Źajeva projekta razvijamo me─Ĺujezi─Źnu uslugu odgovaranja na pitanja kako bismo prona┼íli najrelevantnije pravne odredbe u pogledu zapo┼íljavanja u razli─Źitim europskim jurisdikcijama. Kao i u svakom sustavu odgovora na pitanja, ideja je prona─çi odgovor unutar korpusa. Postoji nekoliko na─Źina za pribli┼żavanje tome. Me─Ĺutim, smatramo da nam strukturirani prikaz informacija u dokumentima kao povezanih podataka omogu─çuje bolje razumijevanje me─Ĺusobne povezanosti dokumenata i predstavljanje relevantnih informacija korisniku bez obzira na dokument u kojem se nalaze.

Prevoditelji i usmeni prevoditelji i dalje ─çe biti vrlo relevantni za bolje i precizno tuma─Źenje ljudske komunikacije, ali njihova ─çe se metodologija rada neizbje┼żno promijeniti napretkom tehnologije u jezi─Źnoj industriji.

┼áto vas najvi┼íe fascinira u raskri┼żju lingvistike i ra─Źunalne znanosti (povezani podaci, ontologije)?

Ono ┼íto me najvi┼íe fascinira su veliki napredak koji su napravljeni u vrlo nekoliko godina za obradu teksta i govora, i koliko je va┼żan rad lingvista. Lingvisti su ti koji obja┼ínjavaju kako jezik funkcionira tako da se mo┼że ÔÇ×nau─ŹitiÔÇŁ strojevima, i mislim da su lingvisti tako─Ĺer puno toga nau─Źili u tom procesu. Nije isto razgovarati s drugim ─Źovjekom (s kojim imate zajedni─Źku zajedni─Źku pozadinu) nego sa strojem (koji ni┼íta ne zna, ne osje─ça ni┼íta).

Koji su terminolo┼íki alati/softver koje biste apsolutno preporu─Źili EU-u?

Mislim da ve─ç ra─Źunaju na velike resurse. IATE 2.0 je ve─ç nevjerojatan alat i dev.termcoord.eu je veliki izvor terminolo┼íkih resursa. Mislim da je vi┼íe rije─Ź o spajanju svih tih izvora pojmova, ne samo tako da ih se stavi na isti portal, ┼íto je vrlo nu┼żan prvi korak, ve─ç i da ih se po─Źne integrirati iskori┼ítavanjem tehnologija kao ┼íto su povezani podaci, kako bi se uz njih izgradile ÔÇ×pametneÔÇŁ usluge.

┼áto se ti─Źe porasta strojnog prevo─Ĺenja, pa ─Źak i usmenog prevo─Ĺenja, ┼íto biste ┼żeljeli odgovoriti osobama koje tvrde da ─çe uskoro prevoditelji i usmeni prevoditelji biti zastarjeli?

Vjerujem da ─çe prevoditelji i usmeni prevoditelji i dalje biti vrlo relevantni za bolje i precizno tuma─Źenje ljudske komunikacije, ali njihova ─çe se metodologija rada neizbje┼żno promijeniti napretkom tehnologije u jezi─Źnim industrijama.

Znate li dev.termcoord.eu? ┼áto mislite o na┼íim naporima da podijelimo terminolo┼íke resurse i umre┼żimo terminologiju EU-a sa svijetom akademske terminologije?

Poznajem TermCoordovu web stranicu i mislim da je to odli─Źna inicijativa. Imati centralizirano mjesto gdje se terminologije dijele je u korist svih. Volio bih da postoji vi┼íe takvih inicijativa, tako─Ĺer na nacionalnoj razini, gdje bi svi jezici koji se govore u Europi bili zastupljeni.


djamila kleinPisalo je Djamila Anita Klein, biv┼íi stru─Źnjak za terminologiju u Odjelu za koordinaciju terminologije.