IATE termin tjedna: Kriptovaluta

353

Kriptovalute u posljednje vrijeme su aktualna tema i va┼żno pitanje, posebno za Europsku uniju, kao ┼íto je kori┼ítenje kriptoimovina ─Źini se da je jednako slo┼żen i povoljan za potro┼ía─Źe i organizacije.

Što je kriptovaluta?

Mo┼żda ste ve─ç ─Źuli za Bitcoin, Ethereum, Ripple, Tether i Litecoin, koji su neke od najpoznatijih vrsta kriptovaluta. Kriptovaluta je alternativni oblik tradicionalnog pla─çanja i virtualna valuta, koji funkcionira kao valuta i kao virtualni sustav ra─Źuna u isto vrijeme. Kriptovalutama ne upravlja nijedno tijelo kao ┼íto su vlade, banke ili financijske institucije. Da biste mogli koristiti kriptovalute, morat ─çete imati nov─Źanik za kriptovalute (softverske usluge ili usluge u oblaku). Ovaj nov─Źanik mo┼że se lako pohraniti i pristupiti putem mobilnog ure─Ĺaja ili ra─Źunala.

Postupak stvaranja novih kriptovaluta naziva se ┼íto se ti─Źe rudarstva? Svaki pojedina─Źni korisnik ih mo┼że stvoriti rje┼íavanjem zahtjevnih matemati─Źkih jednad┼żbi. Svaka kriptovaluta poput Bitcoina, na primjer, stvorena je ┼íifriranim kodom. Da biste ga mogli otklju─Źati, trebat ─çe vam jednad┼żba koja radi kao digitalni klju─Ź, kako bi se ispucao kod.

Jedan od glavnih razloga koji su u─Źinili kriptovalute vrlo popularnim je da dok se transakcije bilje┼że, kriptovalute za trgovanje osobnim informacijama nisu otkrivene, tako da svaki korisnik mo┼że ostati anonimni.

Kriptovalutne opasnosti i propisi EU-a

EU donosi razli─Źite propise kako bi se poticanje inovacija i ubla┼żavanje opasnosti s ciljem za┼ítite korisnika i omogu─çavanja sigurnih transakcija. Stoga je klju─Źno razumjeti zna─Źenje i va┼żnost kriptoimovine. Kriptoimovina je digitalna imovina za koju se mo┼że koristiti ulaganja. Budu─çi da kriptoimovina trenuta─Źno nije uklju─Źena u propise EU-a, mogu se pojaviti razli─Źiti rizici, kao ┼íto su:

1. Opasnosti za poduze─ça, tr┼żi┼íta ili potro┼ía─Źe:

Prili─Źno je uobi─Źajeno da ljudi koji koriste kriptoimovinu uglavnom nisu svjesni rizika. Osim toga, oni nisu obuhva─çeni pravilima EU-a o za┼ítiti potro┼ía─Źa. Kao posljedica toga primije─çeni su slu─Źajevi financijskog kriminala, kibernapada, gubitka novca i financijske nestabilnosti.

2. Utjecaj na okoliš:

Budu─çi da kori┼ítenje tehnologije zahtijeva veliku potro┼ínju elektri─Źne energije, to automatski rezultira visokim ekolo┼íki otisak.

Plan EU-a za regulaciju kriptovaluta

The Plan EU-a za regulaciju kriptovaluta cilj je pove─çati potencijale kriptovaluta i smanjiti rizike koji bi mogli proiza─çi iz njihove uporabe. Nova pravila predlo┼żena u o┼żujku 2022. usmjerena su na borba protiv financijskih prijevara i pranja novca te potpora inovacijama, ulaga─Źima i potro┼ía─Źima. Zastupnici su predlo┼żili da sva ta pravila nadziru Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tr┼żi┼íta kapitala i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo kako bi se pove─çala transparentnost.

Kad je rije─Ź o ekolo┼íkom otisku kriptovaluta, zastupnici u Europskom parlamentu u suradnji s Komisijom pripremili su nova pravila za doprinos odr┼żivije prijateljske aktivnosti kriptovaluta.

Kriptovalute su ovdje da ostanu. Stoga je od velike va┼żnosti biti svjestan prednosti i nedostataka njihove uporabe, kako bi se izbjegle financijske i ekolo┼íke posljedice.

Reference:

Vrijeme novac Mentor. 2022. ┼áto je kriptovaluta i kako funkcionira? Vrijeme Mentor novca. [Online] Dostupno na: https://www.thetimes.co.uk/money-mentor/article/what-is-cryptocurrency/. [Pristupljeno 20. travnja 2022.].

Opasnosti kriptovaluta i prednosti zakonodavstva EU | Europski parlament. 2022. Opasnosti kriptovaluta i prednosti zakonodavstva EU | Europski parlament. [Online] Dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/economy/20220324STO26154/cryptocurrency-dangers-and-the-benefits-of-eu-legislation. [Pristupljeno 20. travnja 2022.].

Osnove o kriptovalutama | CTS. 2022. Osnove o kriptovalutama | CTS. [Online] Dostupno na: https://www.oswego.edu/cts/basics-about-cryptocurrency. [Pristupljeno 20. travnja 2022.].


Redatelj: Ioanna Mavridou

Ioanna je diplomirala prevo─Ĺenje na Jonskom sveu─Źili┼ítu na Krfu, rade─çi s pravnim, medicinskim i tehni─Źkim prevo─Ĺenjem. Kao ljubitelj jezika i komunikacija, trenutno zavr┼íava magisterij iz komunikacija na Sveu─Źili┼ítu G├Âteborg u ┼ávedskoj, a studira i na certifikacijama dru┼ítvenih medija i digitalnog marketinga. Pripravnica je za komunikaciju u Odjelu za koordinaciju terminologije Europskog parlamenta.