Ponovno promi┼íljanje jezi─Źnih kompetencija na vi┼íejezi─Źnom radnom mjestu (istra┼żiva─Źki pregled)

430

Kako ljudi percipiraju vi┼íejezi─Źnost i jezi─Źna pona┼íanja na radnom mjestu i kako to utje─Źe na njihovu jezi─Źnu praksu? Istra┼żivanja pokazuju, ─Źak i jezi─Źni stru─Źnjaci mo┼żda ─çe morati preispitati ┼íto im vi┼íejezi─Źnost zna─Źi.

Nedavna istra┼żivanja o vi┼íejezi─Źna komunikacija izazvala je raspravu u Institucija EU-a u Luxembourgu o posljedicama razgovora o kori┼ítenje jezika u radno mjesto. Od rujna 2020. do svibnja 2021. dvije skupine sta┼żista i njihovih starijih osoba u odjelu za terminologiju i komunikaciju sudjelovale su u studij u organizaciji Sveu─Źili┼íta u Luxembourgu. Ovaj ─Źlanak daje kratak sa┼żetak prvog izvje┼í─ça o istra┼żivanju.

Europska unija cijeni vi┼íejezi─Źnost, njezine institucije su slu┼żbeno i strukturno vi┼íejezi─Źno, i jednakost svih jezika ┼íto je to? klju─Źna strukturna na─Źela. U idealnom bi svijetu svi koji tamo rade poznavali svaki od 24 slu┼żbena jezika EU-a. Me─Ĺutim, u stvarnom ┼żivotu to je te┼íko mogu─çe. Stoga, u jedinici pod istra┼żivanjem, English izabrana je kao glavni zajedni─Źki jezik za internu komunikaciju. Sudionici nisu mislili da ─çe to biti problem jezi─Źne nepravde, ali su osje─çali da to ograni─Źava njihovu komunikaciju.

Vi┼íejezi─Źna komunikacija bila je preferirana na radnom mjestu. Starije osobe prona┼íle su osobno u┼żivanje u vi┼íejezi─Źnosti i poku┼íale su ga podr┼żati u timu. Unato─Ź tome, polaznici su osje─çali da je njihovo iskustvo vi┼íe jednojezi─Źni. Iako su komunicirali s ostali ─Źlanovi osoblja (sigurnosni ─Źuvari te usluge ─Źi┼í─çenja i izdava┼ítva) u French i sa svojim nadzornici u materinji jezik, polaznici nisu smatrali te razmjene ÔÇ×vi┼íejezi─Źnosti na radnom mjestuÔÇŁ.

Analiza istra┼żivanja otkrilo je da su polaznici i stariji osje─çali druga─Źije o odr┼żavanju profesionalno lice u komunikaciji, ┼íto se odrazilo i na njihovu praksu. Seniori su razlikovali na─Źin na koji se jezik koristi za zavr┼íne jezi─Źne rezultate jedinice i za njihovu dnevnu komunikaciju. Prva je bila stvar standardizirana profesionalnost postignuto kroz suradnja u timu. Budu─çi da jezik u svakodnevnim susretima na radnom mjestu nije morao biti savr┼íen u svakom trenutku; samo je morao biti u─Źinkovit, donijeti radost i ljubaznost.

Juniori su u po─Źetku imali druga─Źiji stav prema kori┼ítenju jezika na radnom mjestu. Bojali su se da su njihovi kompetentnost ho─çe li biti osu─Ĺivan na temelju jezi─Źne pogre┼íke da ─çe to napraviti. Prema tome, gotovo nikada nisu koristili druge jezike osim prvog i engleskog jezika. Samo su se usu─Ĺivali odabrati druge jezike za komunikaciju kada su se osje─çali. osobito ÔÇ×hrabriÔÇŁ ili su osobno bli┼że sugovorniku (sugovornicima).

The Juniorsov stav postupno se mijenjao kako je tim raspravljao o svojim motivima i stvarni u─Źinci kori┼ítenja jezika. Nakon po─Źetnog straha od previ┼íe pogre┼íaka i osu─Ĺivanja, polaznici su shvatili da kori┼ítenje jezika u stvarnom ┼żivotu je rije─Ź o vi┼íe od jezi─Źne to─Źnosti. Na taj na─Źin su neki polaznici otkrili neiskori┼íteni potencijal i dovoljno samouvjerenosti tra┼żiti alternativni jezik za vlastitu praksu. Osje─çali su da je njihovo novo razumijevanje vi┼íejezi─Źnost im je omogu─çila ve─çu fleksibilnost. Na kraju istra┼żivanja, polaznici su prevladali svoj strah od osobne neto─Źnosti i prona┼íli udobnost u vi┼íejezi─Źnosti na radnom mjestu.

Analiza je pokazala da ograni─Źavaju─çi ─Źimbenici ne proizlaze iz strukturnih uvjeta, ve─ç iz osobno usmeno prevo─Ĺenje sta┼żista stavovi drugih ljudi i njihovi stavovi samojezi─Źni policijski rad. Kada su polaznici prestali graditi vi┼íejezi─Źnost kao dokaz stru─Źne osposobljenosti i po─Źeli je shva─çati kao temeljni aspekt vlastite dobrobiti, osobna samoostvarenja, i rast, oni uskla─Ĺuju se njihovi stavovi s onima starijih osoba. Stariji su tako─Ĺer prepoznali da ─çe prido┼ílicama mo┼żda trebati izri─Źita potpora kako bi prevladali svoje fiksiranje komunikacije bez pogre┼íaka.

Ako ste zainteresirani za detalje studije, dobrodo┼íli ste da provjerite cijelo izvje┼í─çe objavljeno u stru─Źno recenziranom ─Źlanku nedavno objavljenom u ─îasopis za vi┼íejezi─Źni i multikulturalni razvoj.


Daljnja ─Źitanja

Iskra, Katarzyna A. 2021. ÔÇ×Europski parlament. Informativni ─Źlanci o Europskoj uniji.ÔÇŁ Jezi─Źna politika. https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/142/language-policy   

Lovrits, Veronika. 2021. Golub razbijen ÔÇ×doma─çim engleskimÔÇŁ privilegijom. Bilingualism Matters, 17. svibnja 2021.https://www.bilingualism-matters.org/network/bilingualism-matters-luxembourg/news/pigeonholed-by-the-native-english-privilege  

Saville-Troike, Muriel. [1982.] 2003. Etnografija komunikacije: Uvod. Tre─çi ed. Oksford: Wiley-Blackwell.


Napisao je Bea Schlembach.

Bea je trenutno magisterij iz podru─Źja ÔÇ×U─Źenje i komunikacija u vi┼íejezi─Źnim i multikulturalnim kontekstimaÔÇŁ na Sveu─Źili┼ítu u Luxembourgu.